Održan poslovni forum Bosne i Hercegovine i Austrije

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u okviru Evropske preduzetničke mreže, u saradnji sa Centrom za internacionalizaciju i  Drvnim klasterom Štajerske (Austrije),  organizirala je Poslovni forum Bosne i Hercegovine i Austrije na temu "Drvo, arhitektura i dizajn". Forumu,  održanog  15.03.2019. godine  u Sarajevu,  prisustvovalo  je preko 80 učesnika.

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u okviru Evropske preduzetničke mreže, u saradnji sa Centrom za internacionalizaciju i Drvnim klasterom Štajerske (Austrije), organizirala je Poslovni forum Bosne i Hercegovine i Austrije na temu “Drvo, arhitektura i dizajn”. Forumu, održanog 15.03.2019. godine u Sarajevu, prisustvovalo je preko 80 učesnika.

U uvodnom dijelu prisutnima su se obratili Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza Bosne i Hercegovine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i predstavnica Drvnog klastera Štajerske, Višnja Košćak, nakon čega su održane prezentacije (“Potencijali poslovne sredine i investicionih prilika Bosne i Hercegovine i Austrije”, Slavica Korica, izvršni direktor za promociju i analizu Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA); ” Održiva gradnja drvetom u urbanim sredinama”, Karlheinz Boiger, arhitekta u Hohensinn Architekturi, “Trendovi i uloga drveta u oblasti produkt dizajna”, dizajner i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sarajevo, Salih Teskeredžić; “Gradnja drvetom – sa odgovornošću prema budućim naraštajima dobri primjeri iz Slovenije”, Bruno Dujič, CBD i “Značaj drveta u arhitekturi i uređenju enterijera” Marleen Viereck, Viereck Architekten ZT-GmbH)

Bosna i Hercegovina sa Austrijom ostvaruje značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu I to je jedna od rijetkih zemalja sa kojom imamo suficit.

U protekloj godini razmjena između dvije zemlje je iznosila oko dvije milijarde KM, od čega se više od milijardu i 32 miliona KM odnosi na izvoz BiH, dok je 988 miliona KM uvoz iz Austrije. Kada je riječ o drvoprerađivačkom sektoru, sa Austrijom ostvarujemo pozitivne rezultate i u tom segmentu imamo veći izvoz nego uvoz.

Cilj poslovnog foruma jeste da se u drvoprerađivačkom sektoru zajednički, udruživanjem arhitekata, dizajnera i proizvođača dvije zemlje, saradnja dovede na viši nivo. Zadnjih godina, BiH je posebno napravila iskorak u proizvodnji dizajniranih proizvoda od punog drveta koji postižu dobre rezultate ne samo u Austriji nego i u cijeloj Evropi.Prema riječima direktora Ališkovića, naš cilj je da takve vrste proizvoda koji imaju višu dodatu vrijednost budu integrisane u uređenje hotela i sličnih objekata, ne samo na našem, nego i na evropskom tržištu.

Drvni klaster Štajerske, čije je sjedište u Grazu, okuplja oko 150 firmi iz oblasti šumarstva i drvne industrije, uključujući i eksperte koji se bave drvnom gradnjom. Predstavnica tog klastera Višnja Košćak je kazala da je Austrija predvodnik kada je riječ o modernoj gradnji drvetom, ne samo na nivou Evrope, nego i globalno. Dodala je da i BiH i Austrija raspolažu značajnim šumskim bogatstvom koje predstavlja jedan od najvrjednijih resursa, a što se tiče kadrova i drvopređivača, BiH i Austrija imaju najbolje eksperte, koji osim znanja i vještina imaju ljubav i tradiciju gradnje drvetom i prerade drvnih proizvoda. Posebno je istala želju da se priča o drvetu u konstruktivnom smislu, arhitekturi i pokazati visokotehnološke mogućnosti koje daje drvo u izgradnji visokih stambenih zgrada, sportskih i turističkih objekata, te uvezati arhitekte iz BiH i Austrije, ali i kompanije da bismo mogli ponuditi takve proizvode. Drvni klasteri, prema njenim riječima, odličan su instrument za uvezivanje i pomoć firmama prilikom inovacija i nastupa na inostranim tržištu. Dizajner i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sarajevo Salih Teskeredžić je kazao da su mnoge naše kompanije, oslanjajući se na tradiciju rada s drvetom, postigle izuzetne rezultate na evropskoj izuzetne rezultate na evropskoj sceni kada se radi o dizajniranom namještaju. Prema njegovim rječima potrebno je razvijati vještine, a ne samo se oslanjati na prirodne resurse koji su svugdje ograničeni.

Nakon plenarnog dijela upriličeni su i poslovni susreti privrednika bosanskohercegovačkih i austrijskih firmi koji su ocjenjeni kao veoma uspješni.